Danas je lako biti prevodilac - često možete čuti ovakav komentar. Da li je zaista tako? Većina mladih u dodiru je sa bar jednim stranim jezikom, a nerijetko i više, ali da bi neko bio dobar prevodilac, mora imati "uvježban mozak", odnosno mora biti u mogućnosti da brzo prima i razmjenjuje informacije između dva jezika.

Danas je lako biti prevodilac - često možete čuti ovakav komentar. Da li je zaista tako? Većina mladih u dodiru je sa bar jednim stranim jezikom, a nerijetko i više, ali da bi neko bio dobar prevodilac, mora imati "uvježban mozak", odnosno mora biti u mogućnosti da brzo prima i razmjenjuje informacije između dva jezika. Čak i ako pričate dobro bar dva jezika, ne mora da znači da biste bili dobar prevodilac, upravo zbog brzine i vještine koja je neophodna da bi se prevodilo. Ovo pored širokog fonda riječi, poznavanja stručnih termina i koncepata, zahtijeva vrijeme i vježbu ali i niz drugih odricanja sa kojima se dobar prevodilac suočava svakodnevno. Fakultetska diploma, studiranje ili boravak u inostranstvu takođe nisu garancija da ćete se dobro snaći u svijetu prevođenja.

Dobar prevodilac prije svega mora biti voljan da svakodnevno uči i usavršava nove vještine i znanja. Najidealnije bi bilo posvetiti se određenoj oblasti u prevođenju, kao što su administracija, medicina ili neka od privrednih grana, ali danas je teško naći tako usko usmjerene prevodioce, jer jednostavno većina njih ne bi imala zadovoljavajuću zaradu. Važno je naglasiti da ni profesori srpskog ili englskog kao maternjeg jezika ne znaju sva pravila, i da je prirodno i razumljivo da živ čovijek griješi, pa kako onda ne bi i prevodioci. Jezik je živa materija i mijenja se, često i nezavisno od jezičkih normi, ali mora postojati jezički standard za kojim ćemo posegnuti. Zato je važno da je prevodilac, pogotovo u ovo vrijeme razvijene tehnologije, informaciono pismen i voljan da istraži i nađe odgovore na sve nedoumice. Greške moraju biti svedene na minimum i ne smiju mijenjati kontekst teksta koji se prevodi.

Jezik je naš prozor u svijet. Neki prevodi naslova stranih djela postali su kultni dio naše kuluture te nešto što je na sam pomen naslova poznato milionima ljudi van kulture originalnog autora, a za to su zaslužni prevodioci. Utoliko je odgovornost prevodilaca veća, kako za same prevodioce tako i za one koji koriste prevod.

I na kraju valja pomenuti i to da je prevođenje visoko intelektualni proces koji umara mozak, pa tako je često nemoguće prevoditi, pogotovo simultano, duže od sat vremena, te stoga prevodioci zaslužuju dosta više poštovanja nego što im se ukazuje.